Nedavna studija modeliranja objavljena u 'Nature Climate Change', stručnom akademskom časopisu pod okriljem Springer Nature, predviđa dramatičan porast broja ledenjaka koji nestaju globalno svake godine, dosežući 2000-4000 do sredine-21. stoljeća. Točan broj ovisi o stopi zagrijavanja u odnosu na predindustrijske razine. Autori ističu da ako se zagrijavanje ograniči na 1,5 stupnjeva, broj preostalih ledenjaka do 2100. će se udvostručiti u usporedbi sa scenarijem zagrijavanja od 2,7 stupnjeva, sprječavajući gotovo potpuni nestanak ledenjaka prema scenariju zagrijavanja od 4,0 stupnja.
Rad objašnjava da se globalni ledenjaci ubrzano povlače, što je trend povezan s porastom razine mora. Međutim, nestanak pojedinačnih ledenjaka također nosi kulturne, duhovne i ekonomske implikacije. Ledenjaci imaju kulturno i duhovno značenje u nekim zajednicama, privlače milijune turista godišnje i ključni su izvori vode za nizvodne regije.
U ovoj studiji Lander Van Tricht, prvi autor i dopisni autor rada, zajedno s kolegama i suradnicima s ETH Zurich, analizirao je bazu podataka od preko 200.000 ledenjaka na temelju satelitski-promatranih profila ledenjaka. Koristili su tri modela ledenjaka u četiri scenarija zagrijavanja (temperature koje premašuju pred-industrijske razine za 1,5 stupnjeva, 2,0 stupnja, 2,7 stupnjeva i 4,0 stupnja do 2100.). Uveli su koncept "vršnog izumiranja ledenjaka", što znači godinu u kojoj nestaje najveći broj ledenjaka.
Rezultati pokazuju da će prema scenariju zagrijavanja od 1,5 stupnjeva, ledenjaci dosegnuti vrhunac izumiranja 2041. godine, s 2000 ledenjaka koji će nestati godišnje. Prema scenariju od 4,0 stupnja, zbog ozbiljnijih i dugotrajnijih gubitaka površine i volumena ledenjaka, vrhunac će se dogoditi kasnije, potencijalno dosegnuvši 4000 ledenjaka godišnje sredinom 2050-ih.
U međuvremenu, očekuje se da će regije kojima dominiraju manji ledenjaci, kao što su europske Alpe i suptropske Ande, doseći svoj vrhunac ranije, s potencijalno 50% njihovih ledenjaka koji će nestati u sljedećih 20 godina. Regije s velikim ledenjacima, poput Grenlanda i antarktičke regije, dosegnut će vrhunac povlačenja ledenjaka u kasnom 21. stoljeću.
Autori rada zaključuju da ovo istraživanje otkriva prekretnicu u glacijalnoj evoluciji čiji će utjecaj utjecati na ekosustave, vodne resurse i kulturnu baštinu. Navode da buduća istraživanja mogu prilagoditi ova predviđanja, ali hoće li gubitak 2000 ili 4000 ledenjaka godišnje do sredine 21. stoljeća ovisiti o klimatskim politikama koje se danas provode.
