[Sastavio European Times, 12. prosinca] Izvješće objavljeno uoči 10. godišnjice potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi (12. prosinca) pokazuje da se nekada neraskidiva veza između gospodarskog rasta i emisija ugljika prekida u većini dijelova svijeta.
Prema izvješću u britanskom *Guardianu*, ovo izvješće Think Tank-a za energiju i klimu (ECIU) ističe da se ovaj trend razdvajanja ubrzao od 2015. i da je posebno izražen u zemljama s velikim -emitiranjem ugljika na globalnom jugu, naglašavajući učinkovitost jakih klimatskih politika.
Izvješće pokazuje da su emisije ugljika nastale potrošnjom u zemljama koje čine 92% globalnog gospodarstva sada odvojene od rasta BDP-a. Nadalje, razdvajanje emisija ugljika sada je postalo norma u razvijenim gospodarstvima; one zemlje koje su smanjile emisije ugljičnog dioksida dok su proširile svoja gospodarstva čine 46% globalnog BDP-a, uključujući Brazil, Kolumbiju i Egipat. Najznačajniji primjeri ovog odvajanja su UK, Norveška i Švicarska.
Još je važnija dramatična transformacija Kine. Kina značajno smanjuje svoju ekonomsku ovisnost o fosilnim gorivima poput ugljena. Između 2015. i 2023. kineska emisija ugljika iz potrošnje porasla je za 24%, što je manje od polovice gospodarskog rasta (preko 50%). Tijekom proteklih 18 mjeseci kineske emisije ugljika su se stabilizirale, a mnogi analitičari vjeruju da su možda dosegle vrhunac.
Tijekom prošlog desetljeća 21 zemlja je postigla napredak u odvajanju emisija ugljika, uključujući Australiju, UAE, Kolumbiju, Egipat, Italiju, Meksiko i Južnu Afriku, a sve su postigle gospodarski rast uz smanjenje emisija ugljika.
Iako je američki predsjednik Trump pokušao usmjeriti SAD u suprotnom smjeru, emisije ugljičnog dioksida samo su se kratko oporavile tijekom njegova prvog mandata. Autori izvješća navode da su se emisije ugljika u SAD-u smanjile tijekom većeg dijela posljednjih 20 godina.
Međutim, Novi Zeland, Latvija, Slovenija, Litva, Dominikanska Republika, El Salvador, Togo i Azerbajdžan (zemlja domaćin COP29) postigli su odvajanje ugljika prije 2015., ali se njihov gospodarski rast od tada ponovno oslanja na fosilna goriva.
Prema prethodnoj analizi ECIU-a, od 2015. godišnji porast globalnih emisija ugljika usporio se na 1,2%, u usporedbi s 18,4% u desetljeću prije potpisivanja Pariškog sporazuma.
Godine 2015. gotovo 200 zemalja potpisalo je Pariški sporazum, obvezavši se ograničiti porast globalne temperature na 2 stupnja ispod pred-industrijske razine. To je poslalo snažan signal tvrtkama i vladama da se moraju pronaći alternativni izvori energije za naftu, prirodni plin i ugljen.
Potaknuto time, projicirano globalno zagrijavanje na kraju ovog stoljeća smanjeno je s 4 stupnja na 2,6 stupnja. Međutim, autori izvješća ističu da je usprkos ovom napretku potrebno brže djelovanje tijekom sljedećeg desetljeća kako bi se postigla klimatska stabilnost.
