U svom inauguracijskom govoru 20. siječnja, predsjednik Donald Trump najavio je planove za nacionalnu energetsku izvanrednu situaciju i naglasio da će njegova administracija dati prednost domaćoj proizvodnji fosilnih goriva. Ako se provede proglašenje nacionalne energetske izvanredne situacije, to će predsjedniku dati dodatne izvršne ovlasti, uključujući mogućnost obustave provedbe određenih ekoloških propisa. Ovaj potez izazvao je široku pozornost i kontroverze, a organizacije za zaštitu okoliša zabrinute su da će imati nepovratan utjecaj na ekološki okoliš. Energetika ga je istodobno pozdravila, vjerujući da će pomoći stabilizirati energetsko tržište i osigurati nacionalnu energetsku sigurnost.
Istodobno, Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom je objavio da će se Sjedinjene Države ponovno povući iz Pariškog sporazuma usmjerenog na rješavanje klimatskih promjena.
Godine 2015. Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama postigla je Pariški sporazum, koji je postao važno postignuće u globalnom odgovoru na klimatske promjene. U lipnju 2017. tadašnji američki predsjednik Trump najavio je da će se Sjedinjene Države povući iz Pariškog sporazuma. Dana 4. studenoga 2020. Sjedinjene Države službeno su se povukle iz sporazuma. Domaća i međunarodna zajednica u Sjedinjenim Državama oštro je kritizirala ovaj potez.
20. siječnja 2021. Biden je potpisao izvršnu naredbu prvog dana na dužnosti predsjednika, najavljujući da će se Sjedinjene Države ponovno pridružiti Pariškom sporazumu. 19. veljače iste godine, Sjedinjene Države službeno su se pridružile Pariškom sporazumu.
Suočeni s različitim glasovima iz vanjskog svijeta, vladini dužnosnici počeli su formulirati specifične planove provedbe kako bi osigurali da se utjecaj na okoliš svede na najmanju moguću mjeru uz promicanje gospodarskog razvoja. U tu svrhu, Vlada planira uspostaviti posebnu radnu skupinu koja će procijeniti trenutne propise o zaštiti okoliša i izvršiti odgovarajuće prilagodbe pod pretpostavkom da se osigura da to ne utječe na proizvodnju energije. Osim toga, provest će se niz aktivnosti javnih konzultacija kako bi se prikupila mišljenja svih strana i težilo postizanju ravnoteže u kreiranju politika. U ovom procesu, dionici u zaštiti okoliša i energetike pozvani su da sudjeluju u raspravi i zajednički daju prijedloge za energetsku strategiju zemlje.
Predsjednik Trump ima ovlasti koristiti hitne sile kako bi osigurao da posebne elektrane na plin i ugljen i dalje djeluju, posebno one objekte za koje bi se trebalo zatvoriti iz okolišnih ili ekonomskih razloga. Što se tiče specifičnih mjera praćenja koje je vlada poduzela kao odgovor na trenutnu nacionalnu energetsku hitnu situaciju, to još nije jasno. Međutim, nakon što se takva odluka službeno objavi, može ukazivati na to da će američka energetska politika proći veliku promjenu.
